| |
Saopštenja |
|
| PublikacijeBilteniKnjigeSpiskoviPreporukeLinkoviAktuelnostiSaopštenjaSudski spisiDonacijeNaslovna
|
|
SAOPŠTENJE POVODOM GODIŠNJICE STRADANJA SRBA IZ ZAPADNE SLAVONIJE 01. I 02. MAJA 1995. GODINE (AKCIJA “BLJESAK”) Prvog maja 1995. godine hrvatske oružane snage izvršile su agresiju na srpsku oblast Zapadna Slavonija, u sastavu RSK, u vrijeme kada je ova oblast bila pod zaštitom UN (Sektor Zapad). Zaštitne snage UN, na vrijeme upozorene od hrvatskih generala, povukle su se na bezbjedna mjesta, prepuštajući svoje štićenike na milost i nemilost hrvatskim agresorima. Protiv zapadnoslavonskih Srba (oko 15.000 žitelja sa oko 4.000 vojnika) krenulo je više od 16.000 pripadnika hrvatskih oružanih snaga, što znači da je agresora bilo više nego stanovnika u ovoj oblasti, a omjer vojnika je bio 4:1 u korist agresora. Agresor ko agresor, nemilice je tukao po štićenicima UN svim raspoloživim, dozvoljenim i nedozvoljenim, sredstvima. Narod Zapadne Slavonije, pamteći stradanja Srba u Jasenovcu, koji je bio u sastavu ove oblasti, zloglasnom ustaškom logoru iz Drugog svjetskog rata i u obližnjoj Pakračkoj Poljani, takođe zloglasnom "novoustaškom" logoru iz 1991. godine, krenuo je u egzodus spašavajući gole živote. Na putu prema "mostu spasa" do rijeke Save, sustizale su ih avionske bombe, maljutke iz helikoptera, topovske granate i snajperski meci. Ranjenici su gaženi tenkovskim gusjenicama ili dokrajčivani noževima. Od oko 15.000 Srba, koliko ih je u vrijeme agresije živjelo u srpskoj Zapadnoj Slavoniji, za samo 36 sati ubijeno je ili nestalo 283 ljudi, od čega 57 žena i 9-ero djece. Hrvati su pokupili i pokopali 168 ubijenih Srba, najviše pod oznakom "nepoznat", koji ni do danas nisu ekshumirani i identifikovani. Pokušaj ekshumacije u novembru 2007. godine, na nekoliko obilježenih lokacija (Okučani, Vrbovljani i Cage) nije dao rezultate, što otvara staro/novo pitanje: Gdje su posmrtni ostaci ubijenih Srba u ovoj akciji? Civili koji nisu mogli ili nisu željeli napustiti svoja ognjišta, ako su imali sreću da prežive, smješteni su u logore za civile, a za to vrijeme pravoslavne svetinje i srpska imanja su opljačkana, opustošena i uništena. Uskoro su i ovi civili, uz pomoć zaštitinih snaga UN i humanitarnih organizacija, preveženi u RS i SRJ, od kojih se za sve ove godine vratilo oko hiljadu i po ljudi, uglavnom starije dobi, dok su se ostali rasuli po cijelom svijetu. Oko 1.450 pripadnika Srpske Vojske Krajine je zarobljeno, većina na prevaru uz pomoć zaštitnih snaga UN. Nakon zarobljavanja hrvatski sudovi su osudili velik broj Srba za svakovrsne ratne zločine, od kojih još uvijek 8-orica izdržavaju dugogodišnje kazne zatvora u zloglasnoj kaznionici Lepoglava, a nekoliko desetina zarobljenika prošlo je višegodišnje specijalne torture “konačišta za zarobljenike” Lora u Splitu. Hrvatski generali: Stipetić, Agotić, Džanko, Mareković, Kruljac i brigadir Galješević, koji su, po nalogu Tuđmana, Šuška i Bobetka, isplanirali i izveli akciju pod zvučnim nazivom "Bljesak", još su na slobodi, ovjenčani slavom hrvatskih nacionalnih heroja. U junu 2006. godine hrvatsko tužilaštvo je odbacilo, jedinu do sada podnesenu, krivičnu prijavu za ratne zločine počinjene u ovoj akciji i to protiv generala Mladena Kruljca, u to vrijeme komandanta Treće gardijske brigade HV-a, i vojnika Tomislava Abramovića, koji je po naređenju Kruljca snajperom usmrtio srpskog civila Miroslava Vučkovića iz Okučana, uz obrazloženje da se "radilo o uobičajenom vojnom postupanju u borbenom djelovanju u ratnim operacijama". Da apsurd bude veći, predsjednik RH i Vrhovni komandant oružanih snaga RH Stjepan Mesić je, u martu 2007. godine, generala Kruljca imenovao za komandanta Hrvatske kopnenene vojske. Ni Haški tribunal se nije intenzivno bavio zločinima nad Srbima u ovoj akciji. Tako bi se moglo zaključiti da je u akciji "Bljesak" počinjen "savršeni zločin" - nema ni žrtava ni počinioca, a nema ni javnih osuda ni javnih sjećanja. Sjećanje na žrtve iz akcije "Bljesak", obilježit će, i ovoga Prvog maja, njihovi rođaci, prijatelji, saborci i sunarodnici služenjem parastosa u hramu Svetog Marka u Beogradu i u crkvi Pokrova Presvete Bogorodice u Gradišci, gdje će, po trinaesti put, sa "mosta spasa", spustiti vjence u rijeku Savu. Beograd, 30.04.2008. P R E D S J E D N I K |